Jesu li moguće promjene političkih odnosa


Promjene politički odnosa pretpostavka su za promjenu postojećeg sustava u kojima dominira korupcija, klijentelizam, nepotizam, pogodovanje, trgovina utjecajem, neučinkovita, glomazana i preskupa državana, regionalna i lokalna uprava, neučinkovito pravosuđe….

Ako se analiziraju rezultati HDZ-a na parlamentarnim izborima od 2000 godine do zadnjih održanih 2020. godine (ukupno 7 parlamentarnih izbora u 10 izbornih jedinica) moguće je uočiti sljedeće:

1) Broj birača se nakon 2011. godine smanjio i stabilizirao na oko 3,5 milijuna, dok se broj birača koji su konzumirali svoje boračko pravo kontinuirano smanjuje (sa 75% na izborima 2000. na 46% na upravo održanim izborima 2020.).

2) Broj osvojenih glasova HDZ-a se također smanjuje, dok postotak osvojenih glasova, a time i broj osvojenih mandata, raste. Dakle, iako HDZ ima trenda pada broja osvojenih glasova, postotak broja osvojenih glasova, a time i broj osvojenih mandata ima trend rasta jer je pad broja birača koji izlaze na izbore veći od pada broja osvojenih glasova. Dakle, razlog zbog čega HDZ-u raste politička moć ne leži u većem broju osvojenih glasova, već u sve većoj apstinenciji birača, odnosno u činjenici da HDZ u manjoj mjeri gubi birače nego se povećava broj birača koji odustaju od izbora. Stoga, HDZ svoju političku moć zapravo crpi iz svog relativno stabilnog biračkog tijela koje se u manjoj mjeri smanjuje nego se povećava broj izbornih apstinenata.

3) Na prošlim parlamentarnim izborima političke stanke koje nisu dobile niti jedan saborski mandat ukupno su osvojile 224.723 glasova (14%) što iznosi 20 mandata od čeka je čak 14 mandata pripalo HDZ-u.

Zaključak: Povećanje izbornih apstinenata i razjedinjena oporba glavni su razlog povećanja političke moći HDZ-a.

Pretpostavke za promjenu političkih odnosa:

1) Povećanje izlaznosti na sljedećim izborima s 46% kolika je bila na prošlim izborima na barem 55% (povećati izlaznost za cca. 300.000) na sljedećim parlamentarnim izborima.

2) Udruživanje oporbenih stranaka jer se time smanjiva broj mandata koji HDZ dobiva zbog postojećeg izbornog zakona koji pogoduje stranci koja dobiva najveći postotak glasova po svakoj izbornoj jedinici.

3) Odustajanjem od izlaska većeg broja marginalnih političkih stanaka jer pojedinačno ostvaruju zanemariv broj glasova, a koji u zbroju nije zanemariv (taj broj glasova kreće se i do 200.000). Od tih glasova najveću korist ima HDZ zbog postojećeg izbornog zakona (D’Hontova metoda).

Zaključak: Uz ove 3 pretpostavke HDZ bi osvojio 15 do 20 mandata manje nego na prošlim izborima što bi u značajnoj mjeri promijenilo političke odnose.